Najveći svjetski proizvođač zlata, američki Newmont sa sjedištem u Denveru, objavio je međugodišnji pad proizvodnje u trećem kvartalu ove godine od osam posto. Ukupan međugodišnji pad proizvodnje od početka godine iznosi 12 posto, no kompanija je i dalje na putu ostvarenja godišnjeg proizvodnog cilja za 2026. godinu koji iznosi 5,3 milijuna unci zlata.
U trećem tromjesečju Newmont je ostvario proizvodnju od 1,3 milijuna unci zlata, uz 11 milijuna unci srebra i 23 tisuće tona bakra. Za usporedbu, u prvom kvartalu prošle godine kompanija je na tržište stavljala rekordnih 1,5 milijuna unci zlata, dok je u drugom kvartalu ove godine proizvodnja pala ispod 1,3 milijuna unci.
Na vodećoj svjetskoj burzi zlata Comex uncom zlata u petak se trgovalo po cijeni od 4040 dolara. Riječ je o najnižoj cijeni od 20. srpnja kada je unca pala ispod 4000 dolara. U odnosu na kraj kolovoza trenutačna cijena unce zlata na Comexu niža je za 14 posto.
Ipak, dugoročno gledano cijena zlata bilježi snažan rast. Početkom ožujka 2025. uncom zlata na Comexu trgovalo se po cijeni ispod 3000 dolara, što znači da trenutačna burzovna kretanja daju porast cijene od 34 posto u odnosu na ožujak prošle godine. U prvom tjednu listopada 2025. unca na Comexu prvi je put prešla cijenu od 4000 dolara, a krajem siječnja ove godine prvi je put prebacila cijenu od 5000 dolara. Vrhunac u trgovanju zlatom iznosio je 5399 dolara 27. veljače.
Istodobno, barel nafte tipa Brent u četvrtak je prvi put prešao cijenu od 114 dolara nakon svibnja ove godine. Od 30. rujna burzovna cijena Brenta na njujorškoj burzi u gotovo je stalnom rastu, a od 5. listopada cijena Brenta neprekidno je iznad 100 dolara za barel. Krajem srpnja ove godine Brent se na njujorškoj burzi trgovao po cijeni od 72 dolara, što znači da je cijena skočila za 58 posto u posljednja gotovo tri mjeseca.
Analitičari portala Oilprice prenose procjene S&P Global instituta da će rast cijena nafte u nastupajućim mjesecima pratiti rast cijena hrane. Prije nego što su Sjedinjene Države i Izrael u veljači ove godine pokrenuli vojnu ofenzivu u Iranu, polovica ukupnog svjetskog izvoza sirovina za proizvodnju gnojiva prolazila je kroz Hormuški tjesnac. Kemijski spojevi poput ureje, amonijaka, sumpora, vodika, prirodnog plina i dušika ključne su komponente dušičnih gnojiva. Nakon što je 28. veljače Hormuški tjesnac postao gotovo potpuno nedostupan za pomorski promet, cijene gnojiva naglo su skočile, udvostručivši se u kratkom roku. Još u travnju ove godine Jorge Moreira da Silva iz Ujedinjenih naroda upozorio je kako bi poremećaj u Hormuškom tjesnacu mogao gurnuti dodatnih 45 milijuna ljudi u glad i izgladnjivanje.
