Gotovo polovica iznosa koji europski vozači plaćaju za benzin odlazi državi kroz različite poreze i davanja. Cijena benzina Eurosuper 95 dosegnula je 14. rujna ponderirani prosjek EU-a od 2,063 eura po litri, što je najviša cijena otkako je Europska komisija 2005. počela voditi tu statistiku.
Kriza je počela krajem veljače, kada je izbio rat s Iranom i poremetio protok energenata kroz Hormuški tjesnac. Prije rata barel sirove nafte Brent stajao je oko 72 dolara, a u ponedjeljak se za isporuku sljedećeg mjeseca trgovalo po cijeni višoj od 100 dolara.
Benzin se oporezuje u dvije glavne faze. Prvo se obračunava trošarina, fiksni iznos po litri koji ne raste automatski s cijenom nafte, a pojedine države naplaćuju i naknade za emisije ugljika te druga davanja. Potom se obračunava porez na dodanu vrijednost (PDV), i to na cijenu goriva u koju su već uključene trošarine i ostala davanja, pa vozači PDV plaćaju i na trošarinu. Na razini EU-a porezi su u prosjeku iznosili 0,976 eura po litri, odnosno 47,3 posto konačne cijene goriva na benzinskim postajama, a u sedam država članica porezi su premašili jedan euro po litri.
Latvija je u siječnju povećala trošarinu na bezolovni benzin s 532 na 555 eura za 1000 litara, odnosno na 0,555 eura po litri. Dodatna naknada u Latviji služi za financiranje državnih rezervi nafte i iznosi 91,26 eura po toni naftnih proizvoda prodanih u Latviji, odnosno nešto manje od sedam centi po litri benzina. PDV od 21 posto u Latviji dodaje još 0,343 eura, pa su vozači u Latviji plaćali 0,96 eura poreza i davanja po litri.
Estonija naplaćuje trošarinu od 0,593 eura po litri, nakon što je u svibnju 2025. povećala davanja na gorivo. Kada su cijene ovog proljeća naglo porasle, vlasti u Tallinnu odlučile su odustati od dodatnog povećanja planiranog za svibanj 2026. Estonija nema drugih posebnih davanja na gorivo, a PDV od 24 posto dodaje 0,370 eura po litri. Ukupno porezno opterećenje u Estoniji iznosi 0,963 eura po litri, gotovo točno polovicu maloprodajne cijene od 1,914 eura.
Glavni portugalski porez na gorivo, poznat kao ISP, u tjednu do 14. rujna iznosio je 0,432 eura po litri. U ISP je uključena i nekadašnja naknada za cestovne usluge, koja i dalje čini 8,7 centi po litri benzina, a ISP je umanjen privremenim popustom. Ta se mjera primjenjuje kada cijene porastu za više od 10 centi u odnosu na razinu s početka ožujka, a vozačima se na taj način vraća dodatni prihod od PDV-a koji država ubire zbog viših cijena. Naknada za emisije ugljika u Portugalu u 2026. iznosi dodatnih 0,159 eura po litri, a PDV od 23 posto dodaje još 0,387 eura. Sve tri stavke zajedno u Portugalu iznose 0,978 eura po litri.
Italija naplaćuje trošarinu od 0,673 eura po litri. Benzin i dizel u Italiji od siječnja imaju jednaku stopu, nakon što je vlada trošarinu na benzin smanjila za 4,05 centi, a onu na dizel povećala za isti iznos. Rim je od kraja srpnja nekoliko puta smanjivao trošarinu na dizel kako bi ublažio posljedice rasta cijena, dok za benzin takvog smanjenja nije bilo. PDV od 22 posto dodaje još 0,376 eura, pa je talijanska država na svakoj prodanoj litri ubirala 1,049 eura, nešto više od polovice maloprodajne cijene od 2,084 eura.
Francuska trošarina na benzin, nekada poznata kao TICPE, od 1. ožujka iznosi 0,690 eura po litri. PDV od 20 posto dodaje još 0,362 eura, pa francuski vozači za svaku litru benzina plaćaju ukupno 1,052 eura poreza. Grčka na bezolovni benzin naplaćuje trošarinu od 0,70 eura po litri, a dvije manje naknade koje se obračunavaju kao postotak cijene dodaju još oko 1,5 centi. Riječ je o naknadi za carinsku obradu i doprinosu posebnom fondu za naftu. PDV od 24 posto dodaje još 0,418 eura, pa ukupno porezno opterećenje u Grčkoj doseže 1,133 eura po litri, odnosno 52,5 posto maloprodajne cijene, što je najveći udio među deset država na ovoj ljestvici.
Njemački porez na energiju za benzin fiksiran je na 65,45 centi po litri. Berlin ga je zbog rata privremeno smanjio za 14,04 centa od 1. svibnja do 30. lipnja, ali sada se ponovno primjenjuje puna stopa. Naknada za emisije ugljika dodaje oko 0,148 eura po litri, a od siječnja se certifikati za emisije CO2 iz fosilnih goriva prodaju na dražbama unutar raspona od 55 do 65 eura po toni. PDV od 19 posto dodaje još 0,376 eura, pa porez na energiju, cijena emisija ugljika i PDV zajedno iznose 1,179 eura po litri, otprilike polovicu iznosa koji njemački vozači plaćaju na benzinskim postajama.
Finska davanja na gorivo od 0,722 eura po litri sastoje se od tri dijela: poreza na energetski sadržaj goriva, poreza na CO2 i manje naknade za sigurnost opskrbe. U siječnju je Helsinki vrijednost ugljika koja se koristi za izračun poreza na CO2 smanjio sa 62 na 56,8 eura po toni. Finska se posebno izdvaja po PDV-u jer stopa od 25,5 posto druga je najviša u EU-u, odmah iza mađarskih 27 posto, a cijenu litre povećava za 0,471 euro. Ukupna porezna davanja u Finskoj iznose 1,193 eura po litri.
Danska ima najskuplji benzin u EU-u, s cijenom od 2,564 eura po litri. Slijede Nizozemska s 2,434 eura, Njemačka s 2,357 i Finska s 2,317 eura, a više od dva eura litra benzina stoji još u Francuskoj, Grčkoj, Italiji i Portugalu. Najjeftiniji benzin je na Malti, gdje litra stoji 1,34 eura. U Švedskoj je cijena benzina 1,514 eura, u Bugarskoj 1,620 eura, na Cipru 1,650 eura, a u Sloveniji 1,748 eura.
Cijene goriva snažno su porasle diljem Europe, a osobito dizela. U 16 od 27 članica Europske unije litra dizela stoji najmanje dva eura, a u najskupljim zemljama cijena dizela došla je do oko 2,50 eura. Riječ je o prosječnim cijenama unutar pojedine države, pa konkretna cijena na benzinskoj postaji može biti viša ili niža, ovisno o distributeru i lokaciji. Najskuplji dizel među članicama EU ima Finska, gdje prosječna cijena iznosi 2,505 eura po litri, slijede Danska s 2,502 eura i Nizozemska s 2,494 eura. U Njemačkoj litra dizela u prosjeku stoji 2,426 eura, u Francuskoj 2,291 eura, u Belgiji 2,290 eura, u Austriji 2,197 eura, u Italiji 2,191 eura, a u Litvi 2,184 eura. Iznad dva eura su i Portugal, Luksemburg, Grčka, Latvija, Estonija i Poljska, dok je u Rumunjskoj cijena točno dva eura. Po novome je dizel i u Sloveniji iznad dva eura, izvan autocesta stoji 2,012 eura. Najjeftiniji dizel je na Malti, gdje stoji 1,21 euro po litri, slijede Španjolska s 1,834 eura i Bugarska s 1,856 eura.
Analiza podataka Europske komisije pokazuje da je između 23. veljače i 14. rujna cijena dizela porasla više od cijene benzina u 26 od 27 članica EU. U tom je razdoblju prosječna cijena dizela u EU porasla za 34,4 posto, a benzina za 24,1 posto. Europska komisija prošlog je tjedna zabilježila i rekordne prosječne cijene benzina i dizela otkako se vodi ta serija podataka. Pritisak je posebno izražen kod dizela zbog poremećaja u globalnoj opskrbi, problema u rafinerijama i visokih troškova prerade sirove nafte u gotove derivate.
U Hrvatskoj su danas stupile na snagu nove najviše maloprodajne cijene. Benzin je poskupio jedan cent i sada stoji 1,74 eura po litri, dizel je poskupio šest centi na 1,91 euro, a plavi dizel poskupio je deset centi i sada stoji 1,50 eura. Vlada je pritom dodatno snizila trošarinu na dizelsko gorivo za tri centa po litri. Trošarina je, uz suglasnost Europske komisije, time spuštena deset centi ispod minimuma propisanog europskim pravilima. Prema izračunu Vlade, da nema mjera i da se cijene slobodno formiraju uz ranije razine trošarina i marži, litra benzina stajala bi 1,95 eura, a dizela 2,26 eura. Spremnik od 50 litara dizela po sadašnjoj cijeni stoji 95,50 eura, dok bi bez Vladinih mjera, prema njezinu izračunu, stajao 113 eura, odnosno 17,50 eura više.
Za Hrvatsku su u tablici navedene aktualne regulirane cijene osnovnog benzina i dizela koje vrijede od 22. rujna, dok su za ostale članice navedeni nacionalni prosjeci iz europskog pregleda. Zbog te razlike hrvatsku cijenu ne treba tretirati kao potpuno metodološki istovjetan nacionalni prosjek.
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar rekao je jučer da Vlada zbog velikih oscilacija na tržištu razrađuje mogućnost prelaska na dnevno formiranje cijena goriva. Ideja je da se promjene burzovnih cijena brže prenose na cijene na benzinskim postajama, umjesto sadašnjeg modela u kojem Vlada određuje najviše cijene za sedmodnevno razdoblje. Šušnjar je rekao i da Vlada među raspoloživim instrumentima ima mogućnost takozvanog plivajućeg PDV-a. Prema njegovim riječima, dizel je proteklog tjedna na burzama poskupio za oko deset centi po litri, a Vlada je smanjenjem trošarine ublažila prelijevanje cijelog tog povećanja na hrvatske vozače.
