Kanada je prihvatila ponudu Europske unije za pridruženo članstvo, a Bruxelles i Ottawa dali su si rok do lipnja iduće godine da definiraju detalje novog odnosa. Rok je dogovoren nakon dvodnevnog samita, a kanadski premijer Mark Carney podržao je prijedlog predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen unatoč višetjednom oklijevanju, oštroj reakciji američkog predsjednika Donalda Trumpa i otporu Njemačke.
Carney je izjavio da će se u idućim mjesecima odrediti točan sadržaj, opseg i doseg ovog novog oblika članstva. Na konferenciji za medije na kraju samita u Montrealu rekao je da Kanada kreće prema pridruženom članstvu, opisavši status kao najdublje moguće partnerstvo bez punopravnog pristupanja. Dvije strane postavile su lipanj 2027. kao krajnji rok za utvrđivanje uvjeta i okvira partnerstva, uključujući i plan financiranja. Carney je izbjegao izravno odgovoriti koliko će pridruženo članstvo stajati kanadske porezne obveznike, rekavši da osobno to ne vidi kao plaćanje te da je riječ o pozitivnom projektu.
Von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća António Costa stajali su uz Carneya i predstavili ovaj eksperiment kao nužnu strategiju u sve neizvjesnijem globalnom okruženju. Von der Leyen je rekla da je koncept pridruženog člana nepoznat teren, ali da imaju ambiciju, povjerenje i kreativnost da ga zajedno oblikuju, dodavši da ovo nije partnerstvo protiv bilo koga, već za zajedničku snagu. Costa je izjavio da je njihov odnos toliko poseban da žele stvoriti nešto novo te da žele otići korak dalje od običnog pridruživanja, sve do same granice punopravnog članstva u EU-u. Predložio je novi model za čvršću integraciju neeuropskih zemalja s Unijom, dodavši da će njihovo udruživanje biti najtješnje, najdublje i najunikatnije te vrste. Dužnosnici kanadske vlade potvrdili su nakon konferencije da za formaliziranje statusa pridružene članice neće trebati donositi nove zakone.
Neki dugogodišnji trgovinski sporovi ni nakon samita nisu riješeni. Carney je izjavio da je postignut dogovor o izuzećima iz važne uredbe EU-a o suzbijanju krčenja šuma, no kanadski dužnosnici kasnije su povukli tu tvrdnju. Jedan dužnosnik, koji je želio ostati anoniman zbog osjetljivosti pregovora, rekao je da je pitanje izuzeća i dalje predmet trgovinskih razgovora te da postoji napredak u rješavanju onoga što Kanada smatra nedostacima uredbe. Sporno je i hoće li Kanada dobiti status Proizvedeno u Europi u sklopu Zakona o industrijskom ubrzanju, ključne mjere kojom EU namjerava usmjeriti javnu nabavu u sektorima od zelene energije do automobilske industrije prema robi proizvedenoj unutar Unije. Von der Leyen je pojasnila da je Komisija u prijedlogu uredbe ranije ove godine predvidjela uključivanje Kanade kao partnera u slobodnoj trgovini te da prijedlog sada moraju razmotriti zastupnici u Europskom parlamentu i vlade država članica. Dodala je da je Komisija predložila da Zakon o industrijskom ubrzanju obuhvati sve zemlje s kojima imamo sporazume o slobodnoj trgovini, čime bi Kanada automatski bila uključena, ali da prijedlog sada mora proći kroz zakonodavni proces.
Samit je, unatoč višemjesečnim pripremama, bio organizacijski kaotičan. Pojedinosti programa potvrđene su tek u posljednji trenutak, a bilateralni sastanci održavali su se na dvije različite lokacije. Svrha takvih neformalnih aranžmana bila je omogućiti više izravnog kontakta između povjerenika EU-a i kanadskih ministara, koji će se ubuduće sastajati znatno češće. Kanadski ministri pozvani su na niz sastanaka s kolegama iz EU-a u sklopu plana za jačanje političke usklađenosti, a sudjelovanje ministrice vanjskih poslova Anite Anand i ministra međunarodne trgovine Manindera Sidhua na nedavnim neformalnim sastancima EU-a poslužilo je kao test za takav model suradnje. Premijer Carney za dva tjedna putuje u Dublin, gdje će na poziv Antónija Coste sudjelovati na neformalnom sastanku Europskog vijeća. Carney i von der Leyen u rujnu su iz Strasbourga najavili pridruženo članstvo Kanade u Europskoj uniji, no status pridruženog članstva trenutačno ne postoji unutar sustava EU-a. Termin pridruženo članstvo toliko dijeli države članice EU-a da uopće nije spomenut u završnoj izjavi kanadsko-europskog sastanka na vrhu u Montrealu.
Carney je rekao da Kanada i EU pokreću savez za budućnost fokusiran na otpornost na područjima poput umjetne inteligencije, energetike i ključnih minerala. Rekao je da rade na ostvarivanju najdubljeg mogućeg partnerstva koje ne uključuje punopravno članstvo te da će to rezultirati time da Kanada postane prva pridružena članica Europske unije. U zajedničkoj izjavi objavljenoj na završetku samita, kanadski i europski čelnici istaknuli su nepokolebljivu predanost učinkovitom multilateralizmu, demokraciji i međunarodnom poretku temeljenom na pravilima. U izjavi se navodi da će Kanada i EU surađivati na rješavanju sukoba u Ukrajini i na Bliskom istoku te da će produbiti sigurnosne veze i u drugim regijama, uključujući Arktik. Američki predsjednik Donald Trump prošli je mjesec zaprijetio potencijalnim trgovinskim sankcijama u odgovoru na prijedlog von der Leyen o novom statusu odnosa EU-a i Kanade. U priopćenju Ottawe i Bruxellesa ističe se da su završeni pregovori o novom sporazumu o digitalnoj trgovini koji će nadopuniti postojeći sveobuhvatni trgovinski sporazum između Kanade i Europske unije.
Carney je vjerojatno najeuropskiji čelnik izvan Europe. Bivši je guverner kanadske, a potom i engleske središnje banke, a do stupanja na vlast 2025. imao je i irsku i britansku putovnicu. Početkom 2025. privukao je pozornost svjetske javnosti govorom u kojem je objavio kraj doba geopolitičke naivnosti te pozvao na udruživanje srednjih sila kako bi bile za stolom, a ne na jelovniku. Pridruženo članstvo smatra se prvim korakom u tom smjeru.
