U ožujku 1726. irski svećenik Jonathan Swift posjetio je London i organizirao da kurir pod okriljem noći dostavi rukopis izdavaču. Dekan katedrale sv. Patricka u Dublinu znao je da će njegov roman izazvati probleme i želio ga je objaviti anonimno. Rukopis se zvao Travels into Several Remote Nations of the World, a satirično djelo objavljeno je tog listopada. Tri stoljeća kasnije poznato je kao Gulliver's Travels.
Djelo je odmah postalo senzacija, ismijavalo je georgijanske pretenzije i ušlo u popularnu kulturu kroz prijevode, dječje verzije, stripove i filmove. Obljetnica se obilježava na Swiftovoj alma mater Trinity College Dublin i na događanjima diljem Irske. Izložbe, festivali, seminari, likovni natječaji i radionice istražuju podrijetlo Swiftovog remek-djela, njegovo prepričavanje kroz feminističku leću i proročanski prikaz društva u ropstvu oblika umjetne inteligencije.
Stephanie Breen, pomoćna knjižničarka i su-kustosica izložbe na Trinityju, izjavila je da je Lemuelu Gulliveru prvo putovanje u zemlju Lilliput najpoznatije današnjoj publici. Izložba traje do prosinca i dostupna je online. Oslanja se na sveučilišnu zbirku stotina izdanja i popularizacija Gulliver's Travels, uključujući gravirane ilustracije, pop-up verzije, Marvelov strip iz 1976. i jedini poznati sačuvani primjerak skraćenog izdanja tiskanog 1761.
Aileen Douglas, profesorica engleskog jezika i su-kustosica izložbe, izjavila je da je glas Gulliverove žene Mary, koja je zapostavljena i ostavljena kod kuće 'trudna' do njegovog konačnog, mrzovoljnog povratka, zamišljen kroz suvremena djela poput The Mistress of Lilliput Alison Fell i Gulliver's Wife Lauren Chater. Douglas je izjavila da Gulliverova iskustva u Laputi, lebdećem otoku posvećenom umjetnosti i znanosti, odjekuju s današnjim tjeskobama o tehnologiji. Stanovnici Lapute nastoje izvući sunčeve zrake iz krastavaca i dobiti znanje putem 'stroja' od žica, ručki i papira koji može proizvesti traktate o filozofiji, poeziji i matematici 'bez najmanje pomoći genija ili učenja'. U kraljevstvu Luggnagg Gulliver je najprije očaran, a zatim užasnut Struldbruggsima, rasom koja je besmrtna ali vječno stari i obolijeva.
Panel rasprava o ulozi umjetnosti u izazivanju moći i Gulliverovim napadima na ljudsku taštinu i znanstvenu aroganciju održat će se na Trinityju u srijedu. U katedrali će dječji zbor izvesti premijeru djela skladatelja Seána Dohertyja, uz orguljaške recitale i ulomke Gulliver's Travels koje će čitati Swiftov znanstvenik Brendan Twomey. Izložba i serija predavanja u knjižnici Robinson u okrugu Armagh traju do prosinca.
Swift je rođen 1667. i kombinirano je obnašao dužnosti u Irskoj crkvi s pamfletima i esejima koji su pionirski koristili mrtvu, divlju satiru, uključujući A Modest Proposal, koji je predlagao ublažavanje nevolje irskih siromaha prodajom njihove djece kao hrane bogatima. Gulliver's Travels napisao je u Dublinu i na imanju u okrugu Meath, gdje se govori da su neki vrlo visoki i vrlo niski poljoprivredni radnici inspirirali pripovijedanje. Nakon brodoloma na Lilliputu, Gulliver otkriva sitne stanovnike koji vode rat protiv suparničkog kraljevstva u sporu oko toga s kojeg kraja treba razbiti kuhano jaje – satira na europske sektaške sukobe. Gulliver zarobljava blefuskuansku flotu i gasi požar u lilliputskoj palači mokrenjem po njoj. Nasukan među divovima u Brobdingnagu, Gulliverove priče o njegovoj 'vlastitoj dragoj domovini' nenamjerno otkrivaju njezinu korupciju i okrutnost, potičući brobdingnaškog vladara da čovječanstvo proglasi 'najpogubnijom rasom malih odvratnih gamadi koja je ikada puzala površinom zemlje'.
Swiftov izdavač Benjamin Motte nije znao identitet svog autora, ali uspjeh knjige i Swiftov književni ugled omogućili su mnogima da pogode, izjavila je Douglas. 'Ljudi su nekako znali da je to on', rekla je Douglas.
