Američki potpredsjednik JD Vance u srijedu je za težak poraz republikanaca na izborima za Kongres izravno okrivio rat s Iranom. Na mreži X poručio je: "Razlog našeg poraza je rat". Donald Trump dan ranije priznao je da je rat bio tek "dio" razloga za poraz.
Demokrati su preuzeli kontrolu nad oba doma Kongresa, osvojivši sedam republikanskih senatskih mjesta, među ostalim u Teksasu, Kansasu, Iowi i Južnoj Karolini. Prema Vanceovim riječima, birači su zahtijevali kraj rata, suzbijanje inflacije, smanjenje troškova života, dosljednu provedbu politike "Amerika na prvom mjestu" te redefiniranje odnosa s Izraelom. Vance je rat ranije podržavao, a sredinom listopada visoke cijene goriva pripisivao je zatvaranju rafinerija za mandata Joea Bidena.
Trump je za Fox News u utorak navečer rekao da je Iran djelomičan uzrok izbornog poraza, ali i dalje misli da je postupio ispravno. Kazao je da se birači slažu s njegovom politikom, ali nisu bili spremni na kratkoročnu posljedicu skupljeg benzina. Za The Wall Street Journal ponovio je da ne žali što je pokrenuo rat i da bi to učinio ponovno, a najvećim problemom smatra to što on nije bio na listićima.
Izlazna anketa CNN-a pokazuje da je 87 posto birača zabrinuto zbog cijena goriva, od čega 59 posto vrlo zabrinuto. Za 74 posto birača rat je bio presudan ili važan čimbenik pri glasanju, a prema NBC-u demokrati su osvojili oko 62 posto glasova te skupine. Čak 63 posto birača ocijenilo je vojnu akciju protiv Irana pogrešnom odlukom.
Dan prije prvih napada na Iran, 27. veljače, galon benzina (oko 3,8 litara) stajao je u prosjeku 2,98 dolara. Početkom listopada cijena je bila 4,37 dolara, oko 47 posto više. Dizel je s 3,76 dolara porastao na 6,32 dolara po galonu, uz rast od 68 posto; u rujnu je prvi put u povijesti probio granicu od šest dolara, a 22. rujna postavio rekord od 6,53 dolara.
Godišnja inflacija u rujnu ubrzala je s 3,4 posto u kolovozu na 3,7 posto. Poskupljenje benzina od 9,1 posto u jednom mjesecu činilo je više od polovine ukupnog mjesečnog rasta cijena. Prema američkom Zavodu za statistiku rada, benzin je u godinu dana poskupio 34,2 posto, loživo ulje 74,2 posto, a avionske karte 22,4 posto. Institut ITEP izračunao je da su Amerikanci do kraja rujna samo za gorivo platili više od 103 milijarde dolara više nego što bi platili bez rata, a prosječno kućanstvo do kraja godine izgubit će više od 1.300 dolara na skupljem gorivu i hrani. Pentagon procjenjuje izravne troškove rata na više od 47,1 milijardu dolara.
Indeks potrošačkog raspoloženja Sveučilišta Michigan u travnju je pao na tada rekordnih 47,6 bodova, u svibnju na 44,8, najnižu razinu u 74 godine mjerenja, a u listopadu je stajao na 48 bodova, što je drugo najniže konačno očitanje u povijesti. Joanne Hsu, direktorica istraživanja, rekla je u travnju: "Mnogi potrošači krive iranski sukob za nepovoljne promjene u gospodarstvu". Chris Wilson, veteran republikanskih kampanja, u rujnu je izjavio: "Cijene goriva su važne jer su jedan od rijetkih ekonomskih pokazatelja koje birači vide u stvarnom vremenu".
Nekoliko dana prije napada Trump se hvalio niskim cijenama goriva u govoru o stanju nacije. Kada su cijene počele rasti, rekao je za Reuters: "Ako rastu, neka rastu." Početkom srpnja obećavao je povratak "rekordno niskih" cijena nakon, kako je rekao, vrlo uspješne "ekskurzije" u Iranu, a krajem listopada poručio je da će cijene goriva "pasti kao kamen" čim rat završi. Poskupljenja je u kampanji opisivao kao "vrlo jeftinu cijenu" za ono što je postignuto u Iranu.
Floridski guverner Ron DeSantis rekao je dan prije izbora u podcastu Stephena A. Smitha: "Benzin je skuplji, to pogađa radnike i skuplji je zbog ovog sukoba. Ako to ne možete priznati biračima, onda ih zavaravate." Dodao je da je dio birača odustao jer je Trump obećao da neće voditi nove ratove na Bliskom istoku, a onda krenuo na Iran.
Gallup je u lipnju izmjerio da rat protiv Irana podržava samo 34 posto Amerikanaca, što ga svrstava među vojne akcije s najmanjom podrškom u zadnjih 50 godina. Na početku rata u Afganistanu 2001. Gallup je izmjerio 90 posto potpore, a dan nakon invazije na Irak 2003. godine 76 posto. Prema anketi Politica, udio MAGA birača koji podržavaju nastavak rata unatoč troškovima pao je s 50 posto u svibnju na 37 posto u srpnju.
Andrew Payne, ravnatelj istraživanja za Europu, Rusiju i Ameriku u londonskom Chatham Houseu, sredinom listopada upozorio je: "Ove godine gospodarstvo jest vanjska politika". Prema Washington Postu, iranski dužnosnici dva tjedna pred izbore vidjeli su kao priliku da predsjedniku nanesu što veću gospodarsku i političku štetu, a napadi na brodove u Hormuškom tjesnacu, kroz koji prolazi petina svjetske nafte, dio su iranskih poteza.
