Astronomi su zabilježili dvije potpuno različite provale gama-zračenja iz istog dijela svemira u razmaku od samo četiri minute. Riječ je o dosad jedinstvenom događaju koji je dobio oznaku GRB 160425A, a pokazuje obilježja i kratkih i dugih provala.
Provale gama-zračenja, poznate pod oznakom GRB, dijele se na kratke i duge. Kratke traju manje od dvije sekunde i obično nastaju spajanjem neutronskih zvijezda ili drugih iznimno gustih svemirskih tijela, poput crnih rupa. Duge provale traju više od dvije sekunde i najčešće nastaju kada se uruši jezgra masivne zvijezde na kraju njezina života.
Neobičan signal zabilježio je 25. travnja 2016. svemirski opservatorij Neil Gehrels Swift. Znanstvenici su utvrdili da se radilo o dvije različite provale gama-zračenja, odvojene razdobljem bez takvog zračenja. Prva provala, označena kao G1, trajala je samo 1.7 sekundi, a njezina svojstva odgovaraju kratkim provalama koje se povezuju sa spajanjem iznimno gustih nebeskih tijela. Nakon približno četiri minute uslijedila je druga provala, G2, koja je trajala 51.2 sekunde i svojim obilježjima odgovara dugim provalama, povezanima s urušavanjem masivnih zvijezda i njihovim eksplozijama.
Izvor se nalazi u vrlo udaljenoj galaksiji, a svjetlosti je trebalo približno 5.5 milijardi godina da stigne do Zemlje. Događaj se zbio gotovo milijardu godina prije nastanka Sunčeva sustava, a zračenje je tek 2016. stiglo do instrumenata. Znanstvenici smatraju da je iznimno malo vjerojatno da su dvije potpuno nepovezane eksplozije slučajno proizvele signale iz gotovo istog smjera u tako kratkom razmaku, pa pretpostavljaju da obje provale imaju zajedničko podrijetlo.
Astrofizičar Bing Zhang sa Sveučilišta u Hong Kongu, jedan od autora istraživanja objavljenog u časopisu Nature Astronomy, rekao je da je ovo zasad jedini zabilježeni događaj s tako neobičnim svojstvom. Prema njegovu objašnjenju, ukupna energija koju Sunce emitira tijekom cijelog svojeg životnog vijeka nije dovoljna da objasni snagu druge provale ako se pretpostavi da se zračenje širi jednako u svim smjerovima. Provale gama-zračenja obično oslobađaju energiju u uskim snopovima.
Događaj se razlikuje od prethodno zabilježenih provala po tri ključna obilježja: riječ je o dvjema jasno odvojenim eksplozijama, između kojih je nastupila višeminutna pauza, a svaka ima svojstva različite vrste provale gama-zračenja. Istraživači su razmotrili pet mogućih objašnjenja. Prvo je da se radi o dvjema nepovezanim eksplozijama u različitim galaksijama koje su slučajno bile usmjerene prema Zemlji u razmaku od samo nekoliko minuta, a vjerojatnost takve podudarnosti procijenjena je na približno dva prema bilijun. Druga mogućnost je da su se dvije nepovezane eksplozije dogodile u istoj galaksiji, ali na različitim mjestima, što je prema procjenama znanstvenika još manje vjerojatno.
Treći scenarij pretpostavlja da je riječ o rijetkoj vrsti kratke provale koja nakon početne eksplozije proizvodi dodatno, slabije zračenje, no u ovom slučaju druga je provala bila previše snažna, a razmak između signala predug. Četvrta mogućnost jest da je prva, kratka provala bila samo uvod u glavnu eksploziju masivne zvijezde, ali znanstvenici smatraju da bi takav početni bljesak trebao biti znatno slabiji od onoga koji su zabilježili. Peto objašnjenje pretpostavlja da su obje provale nastale u istom složenom sustavu koji uključuje više nebeskih tijela. Istraživači zasad ne znaju kakav bi sustav mogao proizvesti takav događaj ni koji bi fizički mehanizam mogao povezati procese koji se inače smatraju odvojenima, a Zhang je priznao da su iscrpili mogućnosti.
