Istraživanje organizacije Global Disinformation Index (GDI) pokazuje da bi 100 YouTube kanala koji objavljuju sadržaj klasificiran kao govor mržnje tijekom ove godine moglo ostvariti 13,3 milijuna dolara prihoda od oglašavanja. Gotovo polovica tog iznosa, prema procjenama, pripala bi samom YouTubeu.
GDI je analizirao stotinu YouTube kanala na engleskom jeziku koji objavljuju sadržaj klasificiran kao govor mržnje. Procjena se temelji na videozapisima objavljenima između siječnja i kolovoza 2026., a odnosi se na mogući ukupni godišnji prihod tih kanala. Od procijenjenih 13,3 milijuna dolara, oko 7,3 milijuna dolara pripalo bi kreatorima, dok bi šest milijuna dolara završilo kod YouTubea. Riječ je isključivo o procjenama, a ne o podacima iz YouTubeovih poslovnih knjiga.
YouTube uobičajeno zadržava 45 posto prihoda od oglasa prikazanih uz monetizirane videozapise, dok ostatak pripada kreatorima. Prema GDI-jevim procjenama, jedan od analiziranih kanala mogao bi godišnje ostvarivati oko 2,2 milijuna dolara prihoda, od čega približno 1,2 milijuna za autora i milijun za YouTube. Istraživači su na tom kanalu pronašli sadržaj koji bi mogao kršiti YouTubeove smjernice zajednice, ali i biti protuzakonit prema njemačkom zakonodavstvu. U rujnu 2026. videozapisi su još bili dostupni, prikazivali su oglase i mogli su se gledati iz Njemačke.
U istraživanju je GDI koristio pet velikih jezičnih modela za označavanje 19.297 videozapisa, nakon čega su analitičari ručno pregledali uzorak od 200. Definicija govora mržnje koju organizacija primjenjuje temelji se na standardima Vijeća Europe i šira je od one koju koristi YouTube. Dio označenog sadržaja stoga ne mora nužno kršiti pravila platforme niti biti nezakonit.
GDI ne tvrdi da je svaki analizirani videozapis zabranjen sadržaj, nego upozorava na nedovoljnu transparentnost načina na koji YouTube odlučuje što smije ostati monetizirano. Platforma ima mehanizme za kažnjavanje kreatora koji opetovano ciljaju zaštićene skupine, no pravilo o ponovljenim prekršiteljima primjenjuje se, prema formulaciji same platforme, u rijetkim slučajevima, bez jasno definiranog praga koji bi određivao kada se neki kanal smatra ponovljenim prekršiteljem. GDI nije pronašao dokaze da je taj mehanizam primijenjen na pregledane kanale.
Organizacija nije mogla provjeriti stvarne podatke o monetizaciji kanala jer su oni dostupni samo YouTubeu. Platforma javno objavljuje podatke o uklanjanju sadržaja, ali znatno manje govori o videozapisima koji ostaju dostupni, a kojima je zbog kršenja pravila ukinuta mogućnost zarade. Alphabet je tijekom 2025. od YouTubea ostvario oko 60 milijardi dolara prihoda od oglašavanja i pretplata.
GDI upozorava i na problem poticaja: sustavi preporuka nagrađuju sadržaj koji privlači publiku, a YouTube dijeljenjem prihoda postaje financijski zainteresiran za uspjeh monetiziranih videozapisa.
