Znanstvenici procjenjuju da bi super El Niño u idućih šest mjeseci mogao uzrokovati više od 450.000 smrti zbog ekstremnih vrućina. Ta brojka ne uključuje preuranjene smrti koje su već posljedica rasta temperature uslijed klimatskih promjena, stoji u izvješću koje će biti predano znanstvenom časopisu na recenziju.
Posljedice će se osjetiti diljem svijeta, od Indonezije i Indije do Nigerije i SAD-a. Predviđa se i velik broj smrti zbog suša, šumskih požara i poplava, pojava koje redovito prate El Niño. Najpogođenije zemlje u idućih šest mjeseci bit će tropske države: Nigerija, Indonezija, Sudan, Indija i Brazil. SAD se nalazi među 20 najugroženijih nacija s predviđenih 3.500 dodatnih smrtnih slučajeva, a regija Sahel u Africi i jugoistočna Azija također su pod snažnim utjecajem.
El Niño koji trenutačno zagrijava planet u ponedjeljak je premašio dosad najviše zabilježene temperature za taj fenomen, i to nekoliko mjeseci prije očekivanog vrhunca. Vrućina je toliko veća od svih prijašnjih pojava da su je znanstvenici opisali kao "zapanjujuću" i "razine Godzille". Riječ je o prirodnom klimatskom događaju, ali globalno zagrijavanje može dodatno pojačati njegove učinke.
Procjene smrtnosti od vrućine izrađene su na regionalnoj razini. Istraživači ističu da projekcije precizno pokazuju gdje je potrebno uvesti zaštitne mjere kako bi se spasili životi. Te akcije uključuju bolju prognozu toplinskih valova, otvaranje centara za rashlađivanje, povećanje broja osoblja u medicinskim ustanovama tijekom najtoplijih razdoblja te zaštitu radnika na otvorenom.
Profesor Michael Greenstone suosnivač je Climate Impact Laba na Sveučilištu u Chicagu i jedan od autora izvješća. dr.. Tamma Carleton sa Sveučilišta u Kaliforniji, Berkeley, koautorica je izvješća. Procjena smrtnosti odnosi se na razdoblje od rujna do veljače 2027. godine, do kada sežu trenutačne temperaturne prognoze. Znanstvenici smatraju da će se povećana stopa smrtnosti uzrokovana vrućinom nastaviti sve do lipnja ili srpnja 2027.
Projekcije se temelje na recenziranim metodama koje prate mjesečni odnos između temperature i dodatnih smrtnih slučajeva u 24.378 regija diljem svijeta. Ti su podaci kombinirani s prognozama viših temperatura zbog El Niña u nadolazećim mjesecima. Kao polazište uzet je prosječan broj smrtnih slučajeva uzrokovanih vrućinom po mjesecu u razdoblju od 1996. do 2025. godine.
Znanstvenici kažu da je ovaj El Niño ujedno i "razglednica iz naše budućnosti" jer podiže temperature na razinu koja se zbog klimatske krize predviđala tek za 20 godina. Svjetski program za hranu (WFP) upozorio je u kolovozu da bi posljedice El Niña mogle dovesti do akutne gladi za oko 50 milijuna ljudi i uzrokovati rast cijena. Veliki El Niño iz 1877. i 1878. godine uzrokovao je više od 50 milijuna smrti zbog suše i gladi, a najteže su bile pogođene Indija, Brazil i Kina.
Profesorica Friederike Otto s Imperial Collegea u Londonu izjavila je u ponedjeljak da trenutni El Niño predstavlja golemu preraspodjelu energije u klimatskom sustavu i opasan je jer se odvija povrh znatno toplijeg klimatskog sustava na koji je utjecao čovjek.
