Podaci Europske središnje banke otkrivaju velike razlike između generacija u dolasku do vlastitog doma i financijske sigurnosti. Dok mlađi od 35 godina u prosjeku posjeduju tek djelić ukupne imovine, starije generacije drže nesrazmjerno velik dio bogatstva.
Prema istraživanju o financijama i potrošnji kućanstava iz 2023. godine, kućanstva čiji su nositelji mlađi od 35 godina posjeduju svega 2,8 posto ukupne neto imovine u 22 promatrane europske zemlje. Najveći udio imovine, čak 24 posto, pripada kućanstvima čiji su nositelji u dobi od 55 do 64 godine. Neto imovina obuhvaća vrijednost nekretnina, automobila, dragocjenosti i štednje, umanjenu za ukupna dugovanja.
Medijalna neto imovina kućanstava čiji su nositelji mlađi od 35 godina u europodručju, Češkoj i Mađarskoj iznosi oko 25.000 eura. Kod kućanstava u dobi od 55 do 64 godine taj iznos doseže približno 208.000 eura, odnosno čak 8,3 puta više.
Hrvatska se pritom izdvaja. Kućanstva čiji su nositelji mlađi od 35 godina posjeduju 12,3 posto ukupne neto imovine, što je više od četiri puta iznad europskog prosjeka od 2,8 posto. Slično je u Litvi, gdje mladima pripada 13,2 posto imovine, na Malti 11,1 posto, u Slovačkoj 10,1 posto te u Estoniji 9,8 posto. Na suprotnom kraju nalaze se Finska, gdje mlađi od 35 godina posjeduju svega 0,8 posto ukupne imovine kućanstava, Irska s 1,4 posto, Austrija s 1,6 posto, Grčka s 1,8 posto i Njemačka s dva posto. Osobe starije od 55 godina u Finskoj zajedno posjeduju više od 71 posto ukupne imovine kućanstava.
Sve skuplji život, visoke cijene nekretnina i otežano zapošljavanje sve su veći izvor nezadovoljstva među mladima diljem Europe. Posljednjih mjeseci šire se studentski prosvjedi i zahtjevi za promjenama, a u središtu nezadovoljstva sve se češće nalazi pitanje imovinske nejednakosti između generacija. Prosvjedi su počeli u rujnu u Francuskoj, a proširili su se na više od 11 europskih zemalja. Mladi upozoravaju na visoke najamnine, poskupljenje goriva, smanjenje javnih izdvajanja, sve teže pronalaženje stabilnog zaposlenja i ograničene mogućnosti profesionalnog napredovanja. Nezadovoljstvo dodatno produbljuju nepovjerenje u institucije i korupcija, kao i osjećaj da obrazovanje, rad i trud više ne jamče bolju budućnost. Sve više mladih smatra kako neće uspjeti ostvariti životni standard kakav su imali njihovi roditelji.
Jedan od glavnih razloga sve većeg generacijskog jaza jest rast cijena nekretnina i najma. Evelyn Astor iz Europskog socijalnog opservatorija istaknula je za Al Jazeeru kako snažan rast cijena nekretnina i najma dodatno povećava osjećaj nejednakosti. Imućniji pojedinci zahvaljujući raspoloživom kapitalu imaju znatno veće mogućnosti ulaganja na europskom tržištu nekretnina.
Pritisak na kućanstva pojačale su i cijene. Prema podacima Eurostata, cijene hrane, energije, prijevoza, režija i drugih proizvoda i usluga u europodručju od 2000. godine kumulativno su porasle 67,2 posto. U Hrvatskoj su cijene u istom razdoblju porasle za 98,8 posto, odnosno gotovo su se udvostručile. Najveći rast među promatranim zemljama zabilježila je Mađarska, u kojoj su cijene više nego utrostručene. Posebno snažan rast cijena zabilježen je u istočnoeuropskim zemljama, osobito nakon 2022. godine i početka ruske invazije na Ukrajinu, kada su troškovi energije naglo porasli. Do 2022. godine cijene su u prosjeku rasle oko dva posto godišnje, a tada je inflacija u Europskoj uniji skočila na 9,2 posto. Najveći doprinos takvom rastu imali su troškovi energije. Inflacija se u međuvremenu smirila.
