Ljudi danas žive dulje nego ikad prije, a znanstvenici predviđaju da bi do 2050. godine gotovo pola milijarde ljudi moglo biti starije od 80 godina. Porast očekivanog životnog vijeka dijelom je posljedica poboljšanja u prehrani, no nova studija provedena u Kini upućuje na to da odgovor na pitanje što jesti za dugovječnost nije jednoznačan.
Istraživači su među više od 5000 osoba starijih od 80 godina otkrili da su žene koje jedu meso imale veću vjerojatnost doživjeti stotu nego žene vegetarijanke. Kada su podaci analizirani prema spolu, kod muškaraca nije uočena značajna povezanost između dugovječnosti i vegetarijanstva. Manju vjerojatnost da će doživjeti stotu u usporedbi s osobama koje jedu meso imale su samo one vegetarijanke čija je tjelesna težina bila ispod normale.
Svakodnevna konzumacija mesa bila je povezana s 44 posto većom vjerojatnošću doživljavanja stote godine u usporedbi s vegetarijanskom prehranom u skupini osoba s tjelesnom težinom ispod normale, dok ta povezanost nije zabilježena u skupinama s normalnom ili prekomjernom tjelesnom težinom. Vegetarijanke koje su konzumirale ribu, mliječne proizvode ili jaja imale su jednake izglede doživjeti stotu kao i žene koje jedu meso.
Novi podaci potječu iz kineskog longitudinalnog istraživanja o zdravoj dugovječnosti (CLHLS). Istraživači sa Sveučilišta Fudan, Kineskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti te Sveučilišta Shanghai Jiao Tong usporedili su ishode kod 1459 osoba starijih od 100 godina s onima kod 3744 osobe u dobi od 80 do 99 godina. Tim je utvrdio da indeks tjelesne mase (ITM) djelomično objašnjava povezanost između vegetarijanstva i kraćeg životnog vijeka te sugerira da bi ulogu ITM-a u dugovječnosti trebalo dodatno istražiti. Pojam „paradoks pretilosti” opisuje pojavu prema kojoj je veća tjelesna težina povezana s boljim zdravstvenim ishodima kod starijih osoba.
Valja naglasiti da ovo istraživanje provedeno u Kini na osobama starijim od 100 godina može otkriti samo poveznice. Studija ne uzima u obzir promjene prehrambenih navika tijekom vremena, a anketama se procjenjivalo samo što su sudionici jeli u starijoj dobi. Studija je objavljena u časopisu The American Journal of Clinical Nutrition.
Kontekst dosadašnjih spoznaja je složen. Kod mlađih dobnih skupina određeni načini prehrane povezuju se s produljenjem životnog vijeka, osobito oni koji se temelje na cjelovitim namirnicama biljnog podrijetla i zdravim mastima. Vegetarijanska prehrana, prehrana temeljena na namirnicama biljnog podrijetla te prehrana s malim udjelom mesa povezuju se sa smanjenim rizikom od određenih zdravstvenih problema, poput bolesti srca, moždanog udara, dijabetesa tipa 2 i pretilosti, dok se prerađeno meso i crveno meso često povezuju s lošijim zdravljem i kraćim životnim vijekom.
S druge strane, jedna studija provedena na više od 65.000 ljudi, mlađih i starijih, pokazala je da osobe koje se hrane vegetarijanski mogu biti izložene većem riziku od prijeloma, vjerojatno zbog manjeg unosa kalcija i proteina. U preglednom radu istraživača sa Sveučilišta Wisconsin-Madison iz 2026. godine izneseno je suprotno stajalište, prema kojem manji unos proteina može pogodovati zdravijem starenju kod različitih organizama. Prema nekim procjenama, doživljavanje 90. godine života može se u 70 posto slučajeva objasniti zdravim navikama, poput kvalitetnog sna, tjelesne aktivnosti ili prehrane.
