Jasen Boko, dramaturg, putopisac, profesor književnosti, kazališni kritičar i novinar, održao je putopisno predavanje u sklopu ciklusa "Putositnice utorkom" i manifestacije Mjesec hrvatske knjige. Tom prilikom predstavio je drugo, dopunjeno izdanje knjige Tragovima Odiseja: Kako je nestašni Penelopin suprug lutao Jadranom. Okupljene u Saloči od zrcala pozdravila je knjižničarka Dubrovačkih knjižnica Matija Tija Nenadić.
Boko je uvjeren kako je Odisej lutao Jadranom, a ne Sicilijom i zapadnim Mediteranom. Tvrdi da je Mljet Kalipsina Ogigija, Korčula Kirkin otok, Polifem na Hvaru, a Lestrigonci u Omišu. Putovanje je napravio 2012. godine, krenuvši obilaziti navodna mjesta gdje je Odisej plovio, a ne s tezom da je Odisej plovio Jadranom.
Homer je, podsjeća Boko, rekao da Odisej putuje nepoznatim arhipelagom gdje žive neki barbari. Dugo je postojalo Homersko pitanje je li to djelo jednog pjesnika ili objedinjeno više malih ciklusa i epova. Odiseja ima 11 tisuća stihova, a Ilijada 14 tisuća stihova. Boko je uvjeren da je Homerovo djelo jedan pjesnik te misli da se temelji na činjenicama.
Putovao je kroz Mediteran od Troje, odakle je krenuo Odisej, prebacio se na Lezbos i tamo se par dana skompao s nekom ekipom. Na Kretu je išao zato što postoji čovjek koji je napravio repliku Odisejevog broda, a spavao je po napuštenim hramovima iz kretske civilizacije. Peloponez je ključan jer je cijelo Odisejevo lutanje zbog bure koja ga je odbacila s Peloponeza, rekao je Boko. Siciliju je nazvao spektakularnom, a Maltu i Siciliju jako zanimljivima. Knjiga je donekle priča o Mediteranu, a Malta je kombinacija Londona, Engleske i Mediterana, gdje je navodno Kalipsina špilja. Homer je vrlo precizan u broju dana i koji vjetrovi pušu, napomenuo je.
Priču o Odiseju na Jadranu započeo je Aristid Vučetić, geodet koji je radio za vojsku i kao kartograf mjerio. Napisao je rukopis o tome koji je izgubljen, a dao ga je nekom izdavaču prije smrti. Srbi su pisali da je Odisej "Srbin iz Dubrovnika". Boko je nedavno putovao u Vela Luku, gdje su mu pokazali Vučetićevu knjigu s ilustracijama i crtežima, ali to nije rukopis. Priče o barbarima, ljudožderima i opasnim mjestima širile su se među trgovcima radi tjeranja konkurencije.
Boko je rekao da mu je Mljet najljepši mediteranski otok te se uglavnom slaže s Vučetićem. Grga Novak je 50, 60 godina prije Vučetića tvrdio isto. Postoji priča da je Kalipsa ostarjela i da su je svi zvali "baba" pa je cijelo selo nazvano Babino Polje. Sveti Pavao napisao je da je 14 godina lutao Jadranom, a crkvica sv. Pavla iz petog stoljeća nalazi se na Mljetu gdje se brod navodno nasukao. Malteški viteški red počeo je pričati da se na Maltu nasukao sveti Pavao, a prije nije bilo riječi o tome.
Treći dio Bokovog putovanja su Itaka i Krf. Krf je jako bitan u Odiseji i kod Epa o Argonautima, prvi otok na izlasku iz Jadrana, a i Argonauti i Odisej putuju kraj njega. Boko tvrdi da je jedino logično da su i jedni i drugi bili na Jadranu. Čak ni za Itaku tumači nisu sigurni da je to Homerova Itaka. Jedino sigurno je otok Krf, najutemeljenije mjesto jer je na samom ulasku u Jadran, tvrdi Boko. Nema nikakve Sicilije, Malte, Tunisa, a Itaka pokazuje potpuno kriva mjesta. Homer je beskrajno precizan, a jedino nepoznato more u Mediteranu u Homerovo vrijeme bio je Jadran, rekao je.
U dopunjenom izdanju Boko je više posvetio Argonautima. Tvrdi da je u Odiseji i u Epu o Argonautima ključan Krf kao prvo mjesto gdje dolaze u grčku civilizaciju. Had je potpuno izmišljen, a na Korčuli je Odisej zatekao Kirku koja je vjerojatno bila neka travarica. Poručio je da tumači ne žele pažljivo pročitati i ignoriraju stvari koje im ne odgovaraju.
