Prosječna tjelesna temperatura ljudi danas je niža nego prije 150 godina, pokazuju znanstvena istraživanja. Noviji podaci upućuju na to da bi prosječna temperatura odraslih mogla biti bliža 36,4 °C, a ne uvriježenih 37 °C.
Još šezdesetih godina 19. stoljeća njemački liječnik Carl Wunderlich proveo je opsežno istraživanje tijekom kojeg je prikupio više od milijun mjerenja tjelesne temperature 25.000 pacijenata. Zaključio je da prosječna temperatura zdrave odrasle osobe iznosi 37 °C, što je postalo općeprihvaćeno medicinsko mjerilo.
Tim znanstvenika sa Sveučilišta Stanford analizirao je podatke gotovo 190.000 Amerikanaca, prikupljene između 1862. i 2017. godine. Utvrdili su da je prosječna temperatura američkih muškaraca danas oko 0,59 °C niža nego početkom 19. stoljeća. Julie Parsonnet, liječnica i istraživačica sa Stanforda, kaže da se čini da je nova normalna vrijednost za odrasle bliža 36,39 °C.
Jedno od mogućih objašnjenja niže tjelesne temperature jest poboljšanje zdravstvenog stanja stanovništva. U 19. stoljeću ljudi su mnogo češće bolovali od tuberkuloze, dizenterije, reumatske groznice i drugih infekcija. Njihov imunološki sustav morao je neprestano trošiti energiju na borbu protiv bolesti, što je povećavalo proizvodnju topline. Parsonnet objašnjava da kad se imunološki sustav pokušava obraniti od svega što vas može ubiti, troši kalorije, a kalorije su drugi naziv za toplinu.
Na pad temperature moglo je utjecati i poboljšanje životnih uvjeta, uključujući cijepljenje, higijenu te grijanje i klimatizaciju prostora. Parsonnet kaže da većinu života provodimo u gotovo idealnim temperaturnim uvjetima, u kojima naše tijelo ne mora ulagati napor kako bi održavalo temperaturu.
Sličan trend zabilježen je i među pripadnicima naroda Tsimane u amazonskoj prašumi. Prosječna tjelesna temperatura naroda Tsimane pala je s približno 37 °C početkom 2000-ih na 36,5 °C u 2018. godini.
Neki znanstvenici smatraju da je problem možda u načinu mjerenja temperature prije 150 godina. Philip Mackowiak sa Sveučilišta Maryland pregledao je jedan od Wunderlichovih toplomjera i primijetio da je pokazivao približno dva stupnja višu temperaturu od suvremenih uređaja. Wunderlich je temperaturu mjerio ispod pazuha, dok se danas često mjeri u ustima, što otežava usporedbu rezultata.
Istraživači sa Stanforda tvrde da pogreške starih toplomjera ne mogu u potpunosti objasniti promjenu. Analizom podataka iz različitih razdoblja utvrdili su da su ljudi rođeni ranije doista imali višu prosječnu tjelesnu temperaturu.
Stručnjaci upozoravaju da normalna tjelesna temperatura ovisi o dobi, spolu, tjelesnoj građi i dobu dana. Starije osobe uglavnom imaju nižu temperaturu, žene nešto višu od muškaraca, a temperatura je obično najniža rano ujutro i najviša kasno poslijepodne.
Liječnici sve češće upozoravaju da se vrijednost od 37 °C ne bi trebala smatrati strogom granicom normalne temperature. Biološki antropolog Adrian Jaeggi kaže da je važno takve granice ne shvaćati previše ozbiljno jer one ne predstavljaju oštre prijelaze. Izrazito niska ili visoka temperatura, kod odraslih obično ispod 35 °C ili iznad 40 °C, može upozoravati na ozbiljniji zdravstveni problem.
