Jesen je na Marjanu donijela pravo bogatstvo gljiva, a među šumskim primjercima kriju se i vrlo otrovne vrste. U Botaničkom vrtu i marjanskoj šumi svjedoči se pravoj eksploziji gljiva, a zabilježena su dva fascinantna primjerka. Na Facebook stranici Park-šume Marjan istaknuto je da ovih dana u marjanskoj šumi ima mnogo gljiva, među kojima su i otrovne vrste koje se lako mogu zamijeniti s jestivima.

Na prve tri fotografije nalazi se prekrasan, jarko narančasti busen gljive fotografiran uz samu maslinu. Riječ je o otrovnoj zavodnici (Omphalotus olearius), iznimno otrovnoj vrsti čije znanstveno ime olearius doslovno znači "od masline". Ova je gljiva u Dalmaciji izuzetno česta, a u mraku njezini listići imaju sposobnost blage bioluminiscencije – svijetljenja. Otrovna zavodnica česta je žrtva zamjene s jestivom lisičarkom, zbog čega stručnjaci upozoravaju na opasnost pogrešnog prepoznavanja gljiva.

Drugi primjerak je velika krem-bijela gljiva s prepoznatljivim krpastim ostacima na rubu klobuka koja raste pod borovima – jajasta muhara (Amanita ovoidea). Iako se tradicionalno smatra jestivom, ona sa sobom nosi ogroman rizik. Naime, u mediteranskom pojasu, na istim terenima i u isto doba godine, raste smrtno otrovna dvojnica jajaste muhare – bliska muhara (Amanita proxima). Jajasta muhara i bliska muhara vizualno su gotovo identične, a ključna razlika između njih – boja ovojnice u dnu stručka – leži skrivena u zemlji. Čak i iskusni berači izbjegavaju branje jajaste muhare, a za nju vrijedi zlatno pravilo: divite joj se, ali je ostavite u šumi.

Gljive nisu samo "ukras" šume ili potencijalni ručak. One su ključna karika u hranidbenom lancu jer razgrađuju organsku tvar, poput starog drva masline ili borovih iglica, i pretvaraju je u hranjivi humus. Bez gljiva bi se šuma ugušila u vlastitom otpadu. Ono što se vidi kod gljiva samo je "plod", dok se ispod zemlje skriva micelij – golema, osjetljiva mreža koja živi u simbiozi s korijenjem drveća i pomaže mu da upije vodu i minerale.

Ove gljive ne predstavljaju opasnost samo za ljude već i za pse. Toksini iz otrovnih gljiva mogu izazvati teška, pa čak i fatalna trovanja kod pasa, zbog čega je pri susretu s gljivama potreban oprez, osobito zbog sigurnosti djece i kućnih ljubimaca. Zlatno pravilo za berače glasi: nikada ne nagađajte, ako niste sigurni o kojoj se vrsti gljive radi, ostavite ju tamo gdje raste.