Znanstvenici su razvili poluprozirne, ružičaste solarne panele koji istodobno proizvode električnu energiju i propuštaju svjetlost potrebnu za rast biljaka. Tim sa švedskog Sveučilišta Mälardalen, koji je vodila Silvia Ma Lu, testirao je prototip na usjevima brokule, a rezultati su objavljeni u časopisu Cell Reports Physical Science.
Koncept se temelji na ideji da su biljke svojevrsni prirodni solarni paneli koji za fotosintezu koriste prvenstveno crveni i plavi dio svjetlosnog spektra. Novi paneli zato su dizajnirani tako da crvene i plave valne duljine propuštaju do usjeva, dok ostatak svjetlosti koriste za proizvodnju električne energije. Za testiranje je odabrana brokula jer pripada istoj vrsti kao i kupus, cvjetača, kelj i prokulice.
Istraživači su postavili tri parcele od 20 četvornih metara. Na jednoj je brokula rasla na izravnom suncu kao kontrolna skupina, a na druge dvije uzgajana je ispod ružičastih panela — jedan set panela imao je 50-postotnu prozirnost, a drugi 70-postotnu. Paneli korišteni u eksperimentu bili su prototip čija ružičasta boja filtrira zeleni dio spektra, a solarna ćelija u ovoj fazi energiju zelene svjetlosti zapravo ne prikuplja.
Sve biljke na kraju su imale podjednak prinos. Međutim, biljkama koje su rasle ispod panela trebalo je 25 dana više da dostignu zrelost za berbu. Pokazalo se i da su biljke ispod panela svjetlost koristile učinkovitije — 4,5 puta ispod gušćih panela te 2,8 puta ispod prozirnijih.
Aktivna komponenta panela je neprozirni kadmijev telurid (CdTe), ugrađen u obliku traka. Gušći raspored traka znači veću proizvodnju struje, ali i manje svjetlosti za biljke. Ružičasta boja panela pritom nije nužna, a paneli su izvorno bili namijenjeni za arhitektonske svrhe te su u eksperimentu korišteni jer su bili komercijalno dostupni.
Nije posve jasno je li na rast brokule utjecala filtrirana svjetlost, smanjena količina svjetlosti općenito ili efekt staklenika koji stvara staklena površina. Ma Lu smatra da bi ovakvi paneli u sadašnjem obliku mogli biti korisni za manje primjene, poput zajedničkih vrtova ili integracije u krovove staklenika.
Tijekom razdoblja uzgoja ružičasti paneli proizveli su oko 224,7 MWh električne energije po hektaru, što je otprilike 100 MWh manje od konvencionalnih solarnih panela. Ramesh Rayudu, stručnjak za inženjerstvo energetskih sustava koji nije sudjelovao u studiji, napravio je računicu prema kojoj bi taj gubitak u proizvodnji struje zahtijevao urod od dodatnih 1,2 do 3,2 tone brokule po hektaru kako bi ga se nadoknadilo. Rayudu je zaključio da ključno pitanje ostaje donosi li dodatna poljoprivredna vrijednost dovoljno koristi da opravda manju proizvodnju električne energije.
