Veća količina REM faze sna povezana je s manjim rizikom od 83 različite bolesti, među kojima su zatajenje srca, Alzheimerova bolest, hipotenzija i fibrilacija atrija, pokazuje nova studija objavljena u časopisu PLOS Medicine.
Istraživači s Medicinskog sveučilišta Capital u Kini analizirali su podatke 95.559 sudionika britanskog zdravstvenog projekta. Obrasci spavanja praćeni su tjedan dana pomoću uređaja na zapešću, a podaci o spavanju uspoređeni su s više od tisuću zdravstvenih stanja. Sudionici su praćeni u medijanu od gotovo devet godina.
REM faza je faza tijekom koje najviše sanjamo i u kojoj je moždana aktivnost slična onoj u budnom stanju. Smatra se da pomaže u učenju i razvoju mozga. Rezultati su pokazali da pozitivna veza s REM fazom nije bila samo posljedica dužeg spavanja.
Osim REM faze, i druge karakteristike sna pokazale su se važnima. Različite karakteristike sna povezane su sa 156 zdravstvenih ishoda. Više dubokog sna povezano je s manjim rizikom od sedam bolesti, među kojima su dijabetes tipa 2 i Parkinsonova bolest. Spavanje u trajanju od šest do osam sati noću povezano je s manjim rizikom od znatnog broja bolesti, a održavanje sna u tom rasponu povezano je s povoljnijom arhitekturom spavanja i manjim rizikom od bolesti.
S druge strane, određeni obrasci spavanja nose veći rizik. Spavanje kraće od pet sati noću povezano je s većim rizikom od 37 bolesti. Nepravilan ritam spavanja bio je povezan s većim rizikom od tri bolesti, a često buđenje nakon što osoba zaspi povezano je s većim rizikom od šest bolesti.
Dva ključna čimbenika koja utječu na količinu REM sna su ukupno trajanje spavanja i njegov kontinuitet. Poremećaji prirodnog tjelesnog ritma, stres i alkohol mogu negativno utjecati na količinu REM sna, a količina REM sna s godinama se prirodno smanjuje.
Studija ne dokazuje izravnu uzročno-posljedičnu vezu, napominju autori.
